Bipolarni afektivni poreme\u0107aj (ranije nazivan \u201emani\u010dno-depresivna psihoza\u201d) karakteri\u0161u izmjene povi\u0161enog (manija ili hipomanija) i sni\u017eenog raspolo\u017eenja (depresija) \u0161to posljedi\u010dno dovodi do znatnog poreme\u0107aja bolesnikovog raspolo\u017eenja i aktivnosti.<\/p>\n
Smatra se da bipolarni poreme\u0107aj nastaje uzajamnim djelovanjem biolo\u0161kih, psiholo\u0161kih i socijalnih faktora. Kod osoba sa mani\u010dnom depresijom, otkriveno je da je u 60 % slu\u010dajeva u njihovoj porodici ve\u0107 postojao ovaj poreme\u0107aj. Kao kod mnogih drugih bolesti (npr. bolesti srca), jedna teorija ka\u017ee da se kod osoba koje su genetski ‘osjetljive’ ova bolest mo\u017ee ispoljiti tokom stresnih perioda. Mozak ljudi sa bipolarnim poreme\u0107ajem je osjetljiviji na emocionalni ili fizi\u010dki stres i ima smetnje u preno\u0161enju nervnih impulsa koji normalno vra\u0107aju mir i spokoj.<\/p>\n
Bipolarni poreme\u0107aj je potencijalno ozbiljna, onesposobljavaju\u0107a bolest, koja uti\u010de na to kako se osje\u0107ate, razmi\u0161ljate, i na kraju kako se pona\u0161ate. Simptomi mogu da budu jako izra\u017eeni i mogu zna\u010dajno da uti\u010du na socijalno i profesionalno funkcionisanje pojedinca.<\/p>\n
Rana faza (hipo manija) obi\u010dno po\u010dinje poja\u010danim osje\u0107ajem zadovoljstva, samopouzdanja, dru\u0161tvenosti, kreativnosti i energije. U ovoj fazi ljudi sa bipolarnim poreme\u0107ajem su vrlo produktivni na poslu, kreativni, socijalno privla\u010dni i zabavni za dru\u0161tvo. Zbog zadovoljstva koje pru\u017ea ova faza bolesti mnogi ne \u017eele da potra\u017ee ljekarsku pomo\u0107 ali na \u017ealost, ova faza brzo mo\u017ee da eskalira u razbuktalu maniju.<\/p>\n
Simptomi koji su izra\u017eeni kod mani\u010dne faze su: pretjerana uzbu\u0111enost, energi\u010dnost, neracionalno tro\u0161enje novca, smanjena potreba za snom, ote\u017eana koncentracija, neuobi\u010dajeno pona\u0161anje, prenagla\u0161eno osje\u0107anje velike snage, veli\u010dine i naro\u010dite va\u017enosti, nestrpljivo djelovanje bez razmi\u0161ljanja o posljedicama a u najte\u017eoj formi – haluciniranje i sumanute ideje.<\/p>\n
Depresivnu fazu karakteri\u0161u: osje\u0107aj tuge, uznemirenosti, krivice i bezna\u0111a, gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije pri\u010dinjavale zadovoljstvo, promjene u apetitu, gubitak te\u017eine ili gojenje, hroni\u010dni umor, problemi sa pam\u0107enjem te misli o samoubistvu koje se ponavljaju.<\/p>\n
Neki ljudi do\u017eivljavanju i mani\u010dne i depresivne simptome u isto vrijeme, ili se oni smjenjuju tokom dana. U jednom trenutku oboljeli su puni energije i optimizma, a u sljede\u0107em su ba\u010deni u bezna\u0111e i o\u010daj.<\/p>\n
Kao i kod depresije, ne postoji laboratorijski test, rendgenski snimak ili snimak mozga koji mo\u017ee da identifikuje poreme\u0107aj. Umjesto toga, pa\u017eljivo se ispituje istorijat bolesti, razgovara se sa osobom kako bi se identifikovali znaci, simptomi i pravilo njihovih ponavljanja, i tako se dolazi do dijagnoze. Va\u017eno je da oboljeli bude iscrpan i iskren u davanju informacija ljekaru da bi mu se pomoglo u uspostavljanju dijagnoze.<\/p>\n
Osnov za svaki tretman bipolarnog poreme\u0107aja je kori\u0161tenje lijekova (medikamenata) kako bi se povratilo i stabilizovalo normalno raspolo\u017eenje i funkcionisanje. Pored toga, lije\u010denju mogu doprinijeti psihoterapija, edukacija pacijenata i porodice i povezivanje sa ljudima sa sli\u010dnim problemima. Ponekad je potrebno uzimati lijekove nekoliko nedjelja prije nego \u0161to oni postignu svoj puni efekat. Neki ne\u017eeljeni efekti mogu da smetaju, ali nisu opasni (su\u0161enje usta), drugi su veoma ozbiljni i ukazuju na to da treba promijeniti terapiju (promjene u krvnom pritisku). Va\u017eno je da razgovarate sa svojim doktorom o lijekovima. Razvijte dobru, kooperativnu vezu sa svojim doktorom jer je takva veza od esencijalnog zna\u010daja za va\u0161e lije\u010denje. Za neke lijekove je potrebno detaljno pra\u0107enje, pa \u0107e va\u0161 doktor izvr\u0161iti laboratorijske analize pre nego \u0161to se otpo\u010dne sa terapijom, da bi imao osnove za pra\u0107enje toka lije\u010denja.<\/p>\n
Iako ta\u010dan broj oboljelih nije poznat, kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost neki su od faktora koji dovode do porasta broja oboljelih od bipolarnog afektivnog poreme\u0107aja u Bosni i Hercegovini. Jedan od ve\u0107ih problema jeste da je u Bosni i Hercegovini sve vi\u0161e onih koji samoinicijativno, odnosno \u201cna svoju ruku\u201d po\u010dinju s kori\u0161tenjem psihofarmaka, bez razmi\u0161ljanja o posljedicama koje mo\u017ee izazvati upotreba ovih lijekova, posebno ako se koriste du\u017ei period.<\/p>\n
Va\u017eno je naglasiti da je ovo jako opasno jer su jedino ljekari obu\u010deni za propisivanje terapije osobi koja pati od bipolarnog ili nekog drugog mentalnog poreme\u0107aja. Na ovaj na\u010din se vrlo lako razvija ovisnost od lijekova, a lije\u010denje ovisnosti je \u010desto te\u0161ko i dugotrajno te osoba pored primarnog problema (bipolarni poreme\u0107aj) zapravo pati paralelno i od ovisnosti o lijekovima. Dodatna opasnost je i navikavanje osobe vremenom na izvjesnu dozu sedativa nakon \u010dega je neophodno pove\u0107anje doze da bi se do\u0161lo do istog (\u017eeljenog) efekta.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bipolarni afektivni poreme\u0107aj (ranije nazivan \u201emani\u010dno-depresivna psihoza\u201d) karakteri\u0161u izmjene povi\u0161enog (manija ili hipomanija) i sni\u017eenog raspolo\u017eenja (depresija) \u0161to posljedi\u010dno dovodi do znatnog poreme\u0107aja bolesnikovog raspolo\u017eenja i aktivnosti. Smatra se da bipolarni poreme\u0107aj nastaje uzajamnim djelovanjem biolo\u0161kih, psiholo\u0161kih i socijalnih faktora. Kod osoba sa mani\u010dnom depresijom, otkriveno je da je u 60 % slu\u010dajeva u njihovoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1008367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-1911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravstveni-savjeti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1911\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1008367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/plavamedicalgroup.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}