Mentalno zdravlje na radnom mjestu važno je za sigurnost i radnu sposobnost

Stres, umor i pad koncentracije mogu uticati na to kako obavljamo svakodnevne zadatke, posebno kada posao zahtijeva brze reakcije i veliku odgovornost. Zato medicina rada, osim fizičkog zdravlja, sve više pažnje posvećuje i psihičkim faktorima koji utiču na sigurnost, radnu efikasnost i kvalitet života zaposlenih.

O tome kako se procjenjuje psihofizička sposobnost za rad, koji poslovi nose veće psihološko opterećenje i zašto je prevencija važna za magazin Farmaceut plus govorila je Melida Mehmedović, magistrica psihologije i sudska vještakinja iz oblasti psihologije, koja u našoj ustanovi radi kao psihologinja u oblasti medicine rada. Dio intervjua donosimo u nastavku.

Šta obuhvata psihološka procjena u medicini rada?

Psihološka procjena obuhvata ispitivanje kognitivnih sposobnosti, emocionalne stabilnosti i obrazaca ponašanja. Cilj je procijeniti može li osoba sigurno i efikasno obavljati određene radne zadatke.

„Psihološka procjena pomaže u prepoznavanju mogućih rizika i prevenciji nezgoda na radu. Ona je važna i za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenih, što se odražava na produktivnost i kvalitet rada“, objašnjava Melida Mehmedović.

Procjena se provodi psihodijagnostičkim intervjuom, standardiziranim psihološkim testovima, testovima pažnje i koncentracije te posmatranjem ponašanja. U nekim slučajevima mogu se koristiti i simulacije radnih zadataka, kako bi se stekao realniji uvid u funkcionisanje osobe u situacijama sličnim onima na poslu.

Koji faktori mogu uticati na radnu sposobnost?

Na radnu sposobnost mogu uticati stres, anksioznost, depresivni simptomi, hronični umor, pad koncentracije i smanjena motivacija. Važni su i individualni faktori, poput impulsivnosti, teškoća u podnošenju frustracije ili slabije prilagodbe promjenama.

Uticaj mogu imati i međuljudski odnosi i atmosfera na radnom mjestu. Zbog toga procjena ne obuhvata samo osobu, već uzima u obzir i zahtjeve konkretnog posla.

Kako stres utiče na donošenje odluka?

Kada je osoba pod pritiskom, mogu oslabiti koncentracija, pažnja i brzina reagovanja. Tada raste mogućnost grešaka, ishitrenih odluka i loše procjene rizika.

To je posebno važno na poslovima na kojima je potrebno brzo reagovati i donositi odluke s velikom odgovornošću. U takvim okolnostima očuvana pažnja i sposobnost procjene mogu biti važni i za zaposlenog i za osobe s kojima radi.

Koji poslovi nose veće psihološko opterećenje?

Većem opterećenju mogu biti izloženi vozači, radnici u industriji, zdravstveni radnici, policijski službenici i osobe koje rade u smjenama ili imaju visok nivo odgovornosti.

Dodatni pritisak mogu stvarati poslovi koji podrazumijevaju stalnu komunikaciju s ljudima i česte emocionalno zahtjevne situacije. Ipak, nivo opterećenja zavisi od radnih uslova, organizacije posla i individualnih okolnosti.

Kako se prepoznaje da posao može predstavljati teškoću za osobu?

U psihološkoj procjeni posmatra se kako se sposobnosti i trenutno funkcionisanje osobe uklapaju u zahtjeve konkretnog radnog mjesta. Pažnja se, između ostalog, usmjerava na koncentraciju, emocionalnu stabilnost, impulsivnost i nivo anksioznosti.

Procjena tako može ukazati na teškoće koje bi mogle uticati na obavljanje određenih zadataka ili sigurnost na radu.

Zašto je prevencija važna?

Prevencija omogućava da se teškoće prepoznaju na vrijeme i da se smanji rizik od ozbiljnijih posljedica. Ona podrazumijeva edukaciju zaposlenih, unapređenje radnih uslova, podršku menadžmenta i dostupnost stručne pomoći.

„O mentalnom zdravlju zaposlenih danas se govori više nego ranije, ali još ima prostora za napredak. Posebno je važno da se uz veću svijest uvedu konkretne mjere i smanji stigma koja prati traženje psihološke pomoći“, kaže Melida Mehmedović.

Šta mogu učiniti zaposleni i poslodavci?

Zaposlenima se savjetuje da vode računa o ravnoteži između posla i privatnog života, obrate pažnju na znakove stresa i potraže pomoć kada im je potrebna.

Poslodavci mogu doprinijeti stvaranjem podržavajućeg radnog okruženja, otvorenom komunikacijom i dostupnošću programa podrške mentalnom zdravlju. Briga o zaposlenima važna je za njihovu dobrobit, ali i za sigurnost i kvalitet rada.