Mjesec juni je posvećen podizanju svijesti o mijasteniji gravis…

Mijastenija gravis se manifestuje patološkom zamorljivošću mišića, i promjenjivim slabostima mišića. Najčešći simptomi su spušten kapak, duple slike i slabost mišića koja je promjenjiva tokom dana. Simptome pogoršava aktivnost mišića, a odmor ih smanjuje.  Često se javlja otežan govor, otežano gutanje, a kod 10% bolesnika mogu biti zahvaćeni disajni mišići sa otežanim disanjem i životnom ugroženoću (mijastenična kriza). Postoje dva oblika , takozvana okularna/očna forma i generalizirana forma bolesti.

Mijastenija gravis je autoimuno oboljenje, gdje sam organizam stvara antitijela na acetilholinske receptore razarajući ih  i na taj način dovodi do blokade neuromišićne spojnice (postsinaptička blokada) i prekida prenosa impulsa na mišić. Okidač za proizvodnju antitijela je nepoznat ali je bolest često povezana sa uvećanjem grudne žlijede (timusa), autoimunim oboljenjem štitne žlijezde i drugim autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis, sistemski lupus, perniciozna anemija..

Bolest se najčešće  javlja u odrasloj dobi i to kod mladih žena (između 20-40 godina) i starijih muškaraca (50-80 godina). Može se javiti i u djetinjstvu kao kongenitalni (nasljedni) oblik bolesti.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, neurološkog pregleda, a potvđuje se dokazivanjem prisustva antitijela  na acetilholinske receptore ( AchR, najčešće), antiMUSK i LRP4. Dodatni testovi su test neuromišićne spojnice (EMG) i prostiogminski test, CT grudnog koša za detekciju hiperplazije ili tumora grudne žlijezde (timus).

Liječenje je doživotno, a uključuje antiholinesterazne lijekove (mestinon), timektomiju (odstranjivanje timusa),  kortikosteroide, imunosupresivne lijekove. U slučaju mijastenične krize  koja može biti životno ugrožavajuća primjenjuje se plazmafereza ili intravenski imunoglobulini,  eventualno disajna potpora (mehanička ventilacija).

dr Nadira Hodžić Ibrišević, spec. neurolog